Narodnooslobodilačka borba naroda i narodnosti Jugoslavije
Dušan Lazić - U partizanskom Sremu
U PARTIAZSNKOM SREMU je knjiga sećanja jednog od bivših omladinskih rukovodilaca u okupiranom Sremu za vreme II svetskog rata. U nizu kratkih slika Lazić je ovde prikazao nekoliko zanimljivih ratnih akcija u kojima je učestvovao: napad na ustašku stražu, prenošenje ilegalnog materijala, likvidiranje petokolonaša-izdajnika itd. Lazić je u svom radu ilegalca i omladinskog rukovodioca dolazio u vrlo dramatične situacije i njegova knjiga je pokušaj da ih opište i sačuva od zaborava. S obzirom da je u Sremu borba protiv okupatora bila vrlo intezivna i da je angažovala najšire slojeve stanovništva, a da o toj borbi ima srazmerno malo objavljenih literarnih svedočenja, Lazićeva knjiga predstavlja znajačajan prilog. (pogledajte knjigu)
Milan Kržić - Kolona ranjenika
U nekoliko zgrada, u centru Nove Varoši, smešteno je 30–40 ranjenika. Pored njih ima dosta i bolesnika. Kažu da mi, kao bolnica, pripadamo partizanskoj četi "Maksim Gorki". Kakva simbolika! I sam Gorki bio je bolestan. Među ranjenicima i bolesnicima bilo nas je iz raznih krajeva Srbije. Većina je doneta na nosilima ili je prepešačila i preko 100 km, bez najnužnije lekarske pomoći. Za njima su ostala poprišta borbi u Srbiji, domovi, roditelji, a mnogi su ostavili i ženu i decu. Otuda su mnogi s tugom drugovali. Svi su bili uvereni u skori povratak u Srbiju i razgovor se najviše vodio o tome. (pogledajte knjigu)
Džavid Husić - Valter nije dočekao
Sarajevo se nije predavalo, već prkosno dizalo glavu i počelo da zadaje neprijatelju vrlo neugodne udarce. Sa Romanije su stizale vesti o sve većim uspesima ustanka... Grad je svaki drugi dan bio obavešten o događajima u zemlji i na stranim frontovima putem »Radio vesti« (u 400 primeraka), posebnih biltena, letaka i proglasa. (pogledajte knjigu)
Po šumama i gorama - Partizanske pesme
Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, slavu borbe pronose! Neka znade dušman kleti da će kod nas slomit' vrat, prije ćemo mi umrijeti nego svoje zemlje dat'! Crne horde nas ne plaše, krv herojska u nas vri, mi ne damo zemlje naše da je gaze fašisti! (pogledajte knjigu)
Nikola Anić - Oslobođenje Jugoslavije
Na jugoslavenskom ratištu od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. godine nalazile su se, duže ili kraće: 93 njemačke, 41 talijanska, 16 bugarskih, 5 mađarskih i 18 ustaško-domobranskih divizija i deseci okupatorskih i kolavorističkih jedinica i grupa. Na čitavom svojem borbenom putu, od prvih partizanskih odreda do kraja rata, Jugolsavenska armija imala je 305.000 poginulih boraca, među kojma više od 50.000 članova KPJ, a oko 420.000 boraca bilo je ranjeno. Osim poginulih u borbama, stotine tisuća ih je izgubilo živote po koncentracionim logorima, zatvorima i u zločinačkim prepadima neprijatelja na nenaoružano stanovništvo. Za svoju pobjedu, za svoju samostalnost i nezavisnost, Jugoslaveni su u drugom svjetskom ratu morali podnijeti neopisive žrtve. A to se ne zaboravlja. (pogledajte knjigu)
Đorđe Radišić - Za ranjenog druga
''Ranjenik se se sme ostaviti na položaju, on se mora izneti po svaku cenu, uz bilo kakve žrtve'' - bio je nepisani zakon partizanskog ratovanja, zakon koga su se svi pridržavali i zbog koga su mnogi borci izgubili život. Iako ranjen, iako vrlo često na ivici između života i smrti, mnogi od boraca nije dozvolio da bude izvačen iz stroja. Ostao je na položaju, pored svog oružja i drugova sve dok se borba nije završila ili dok mu nije ponestalo snage. (pogledajte knjigu)
Jovan Radovanović - 67 dana Užičke republike
Nema gotovo nijednog značajnijeg događaja vezanog za 1941. godinu u zapadnoj Srbiji, u Užičkoj republici, o kome ova knjiga ne pruža svoje svedočenje. Najveća njena vrednost je u jednostavnosti kazivanja odogađajima i borcima, o ljudima koji su na svojim plećima nosili teret ustanka, pobeđivai u okršajima i padali. Višestruki je značaj slobodne teritorije u zapdnoj Srbiji 1941. godine.Kao što je poznato, to je bila prva i jedina slobodna teritorija 1941. godine u porobljenoj Evropi. Naše političko rukovodstvo, naša KPJ, stvaralo je narodnu vojsku, izgrađivalo novu narodnu vlast, sprovodilo velike vojne i političke akcije, razrađivalo planove za ustanak u čitavoj Jugoslaviji. (pogledajte knjigu)
Drugi svjetski rat
O drugom svetskom ratu u svetu i kod nas (pogledajte knjigu)
Ivan Šibl - Iz ilegalnog Zagreba
Ova knjiga Ivana Šibla svjedoči da su u toku minulog rata postojala zapravo dva Zagreba: onaj okupirani i okupatorski i onaj slobodarski. Autoru ovu činjenicu naknadno i nije trebalo znati, jer on nije pisac romana, analizator »izmišljenih« likova, on je suvremenik i sudionik događaja o kojima priča, pa je tako istovremeno svoj pisac i svoj junak. Moglo bi se možda očekivati da će u toj nesvakidašnjoj ulozi biti patetičan, prekomjerno angažiran kao kroničar jednog stravičnog vremena, prilika u kojima čovjek nije značio ni svoje vlastito ime, da će pribjeći glorificiranju djela u kojem je sam učestvovao i koje je zapravo značilo njegovo, najtemeljitije shvaćeno, ljudsko otkupljenje. Ovom ni traga, jer Šibi samo priča događaje, naznačuje porive koji su njega lično i njegove suborce gonili na akciju. Danas je to povijest, nekada je to bila stvarnost; danas nam djelo zagrebačkih ilegalaca izgleda kao legenda, a nekad se za temelje te legende žrtvovao život u punom značenju ove riječi: čovjek i njegova slobodarska ideja sasvim su se usklađivali, bili jedno i isto. (pogledajte knjigu)
